Novosti

IDUĆE GODINE POVEZUJU KABL NA DOMAĆI PRENOSNI SISTEM
avg 21, 2017

IDUĆE GODINE POVEZUJU KABL NA DOMAĆI PRENOSNI SISTEM

Intervju izvršnog direktora Ivana Bulatovića Pobjedi:

 

U CGES-u zadovoljni  dinamikom izgradnje projekta podmorske energetske veze sa Italijom

Iduće godine povezuju kabl na domaći prenosni sistem

Dinamika izvođenja radova koji će obezbijediti povezivanje energetskog podmorskog kabla na prenosnu mrežu Crne Gore, a za koju je zadužen Crnogorski elektroprenosni sistem, u saglasnosti je sa dinamikom radova na dijelu projekta koji realizuje italijanska kompanija Terna, naveo je izvršni direktor CGES-a Ivan Bulatović.On je podsjetio da je izgradnja dalekovoda Lastva Čevo Pljevlja, trafostanice Lastva i kabla dio Trans-balkanskog koridora, koji će spojiti Crnu Goru, Srbiju i Rumuniju, kako bi se obezbijedilo spajanje tržišta Balkana sa Zapadnom Evropom.

 

Na listi EU

Podmorski energetski kabl između Crne Gore i Italie uvršten je na zvanične liste projekata od značaja za Evropsku uniu i Energetsku zajednicu. Pojedine faze ovog velikog projekta će biti završene u toku ove i iduće godine, kada se očekuje i povezivanje na postojeći prenosni sistem Crne Gore kazao je Pobjedi Bulatović.Ugovor o povezivanju Italije i Crne Gore kablom potpisan je sredinom novembra 2010. godine, a ukupna vrijednost projekta je milijardu eura.

 

Izgradnja kabla pozicionira Crnu Goru kao važno energetsko čvorište. Važno je što će izgradnja ovih kapitalnih projekata obezbijediti preduslove za dalji razvoj prenosnog sistema Crne Gore izjavio je Bulatović i podsjetio da je izgradnja dalekovoda "Lastva-Pljevlja započeta 2011. godine, potpisivanjem strateškog, akcionarskog i ugovora o koordinaciji projekta između države Crne Gore, Terne i CGES-a.

Ukupna vrijednost ove investicije, koja podrazumijeva izgradnju trafostanice Lastva, 400kV, dalekovoda Lastva Čevo Pljevlja i uvođenje postojećeg 400 kV dalekovoda Podgorica Trebinje u TS Lastva, iznosi 106 miliona eura, odnosno 127 miliona eura ako računamo i izgradnju dalekovoda od Pljevalja do granice sa Srbijom, kao i ulaganjima u internu mrežu, za čije investiranje je obezbijeđena donacija EU rekao je Bulatović.

On je precizirao da je dalekovod od Latsve do Pljevalaj dugačak 194 kilometara i ima 670 stubova.

Prema njegovim riječima radovi na trafostanici Lastva, čija je vrijednost 30 miliona eura, odvijaju se zadovoljavajućom dinamikom.

CGES je završio 90 odsto aktivnosti i završetak trafostanice se očekuje u toku ove godine. Radovi na dalekovodu (projektovanje, nabavka opreme i izvođenje radova) napreduju neznatno sporijom dinamikom izjavio je Bulatović. Izgradnja dalekovoda i trafostanice je dio povezane infrastrukture kojom će se povezati elektroenergetski sistemi Crne Gore i Italije.

 

Trafostanica

Izgradnjom 400 kV trafostanice će dugoročno stvoriti preduslovi za dinamičan razvoj novih turističkih kompleksa, novih izvora i njihovo priključenje na prenosnu mrežu. Prenosna mreža na Primorju će postati jača i pouzdanija unijevši još jednu tačku, osim Podgorice, iz koje će se napajati Primorje -naglasio je Bulatović i objasnio da je završeno 98 odsto procesa eksproprijacije za stubna mjesta, a pri kraju je i obezbjeđenje pristupa do stubova.

Proces eksproprijacije je veoma složen. CGES kao odgovorni privredni subjekt pokušava naći rešenja koju su optimalna za sve strane. Svjesni smo da to nije uvijek jednostavno, ali ćemo koristiti sve mogućnosti u okviru propisa da investiciju realizujemo sa što manje nezadovoljnih kazao je Bulatović. Istakao je da je EU prepoznala napore Crne Gore i CGES-a da učestvuju i realizuju važne projekte jačanja elektroenergetske infrastukture, pa je kompaniji dodijelila 25 miliona eura granta, koji će relaksirati tarifu za prenos u važećem regulatornom periodu. Ključne investicije CGES-a od 2017. do 2019. godine su izgradnja dalekovoda 400 kV Pljevlja2-Bajina Bašta i Pljevlja2-Višegrad, do granice sa Srbijom, trafostanice Brezna-I faza i priključenje na dalekovod 110 kV Nikšić-Brezna, zamjena visokonaponske opreme u trafostanicama i rekonstrukcija sistema zaštita i upravljanja u cijeloj mreži.

 

U ovoj godini planirana realizacija navedenih investicija je 7,5 miliona eura. Vrijednost ukupnih investicija u prvih šest mjeseci tekuće godine iznosi deset miliona eura precizirao je Bulatović i dodao da su ugovorili povoljne kreditne aranžmane sa Evropskom bankom za razvoj i rekonstrukciju i Njemačkom razvojnom bankom.

-Znatan dio naših investicija se finansira kroz redovno poslovanje kompanije i uz razumijevanje akcionara dio akumulirane dobiti se koristi kako bi se prioritetni investicioni projekti završili u predviđenom roku kazao je Bulatović i podvukao da su obavljeni svi planirani, kao i vanredni remonti, kao i obilasci sa pregledima kako bi sistem bio stabilan u turističkoj sezoni. Podsjetio je i da su se stekli formalni preduslovi za formiranje crnogorske berze električne energije, nakon čega se očekuje i formalna registracija.

-Od berze se očekuje da utiče na formiranje referentne cijene električne energije u Crnoj Gori. Dugoročno gledano, stavljanjem kabla u komecijalnu funkciju očekuje se da berza bude u punom kapacitetu. Takođe se očekuje spajanje regionalnih berzi u bliskoj budućnosti kazao je Bulatović.

 

Od EPCG potražuju 12,2 miliona

Prema riječima Bulatovića CGES na ime glavnog duga od Elektroprivrde potražuje 12,25 miliona eura.

-Od 11 sporova koji se po tužbama CGES-a vode protiv EPCG-a pred Privrednim sudom radi naplate naknade za angažovanje prenosnih kapaciteta od početka 2014. do 31. jula 2015. godine, u šest predmeta su donesene prvostepene presude u našu korist kazao je Bulatović i dodao da očekuje da će Apelacioni sud odbiti žalbe EPCG.

 

Zadovoljni ostvarenim poslovnim rezultatima

CGES je završio prošlu godinu sa neto dobitkom od 2,4 miliona eura, 1,6 puta manjim nego u 2015.

Rezultat je više nego zadovoljavajući s obzirom na uslove u kojima je ostvaren, a bolji je od planiranog. Zbog velikog investicionog ciklusa u kojem se kompanija nalazi kao i zahtjevnog regulatornog okvira, ovakav rezultat, ostavlja prostor za zadovoljstvo i optimizam tvrdi Bulatović.

S.POPOVIĆ